Dodo - Greenpeace kutak
5 posters
:: NovaGforumi :: Društvo
Stranica 1 / 1.
Dodo - Greenpeace kutak
Svako malo pronađem u novinama, na netu, razne informacije, članke, fotografije koje svjedoče o nemilosrdnom dobu, u kojemu su se zatekle životinje, u svojoj borbi za opstanak, i svoj komadić neba...
Taj komadić neba, na koji imaju jednako pravo, kao i mi, ljudi.
Nemam mjesto, na koje bih ga stavila, da podijelim to sa vama, pa ga odlučih stvoriti.
Ovaj topić nazvala sam Dodo,(mislim da svi shvaćate simboliku),- Greenpeace kutak,
za sve ljude koji poštivaju našu Majku Zemlju, kao i sve njezine stanovnike, sa kojima ju dijelimo, ma kojoj oni biljnoj ili životinjskoj vrsti pripadali.
Neka ovo bude kutak u kojemu ćemo tugovati za nasukanim, uginulim kitovima, stavljati članke, fotografije vezane na temu ekologije, prirode, životinja, onečišćenja...
Dodo
Taj komadić neba, na koji imaju jednako pravo, kao i mi, ljudi.
Nemam mjesto, na koje bih ga stavila, da podijelim to sa vama, pa ga odlučih stvoriti.
Ovaj topić nazvala sam Dodo,(mislim da svi shvaćate simboliku),- Greenpeace kutak,
za sve ljude koji poštivaju našu Majku Zemlju, kao i sve njezine stanovnike, sa kojima ju dijelimo, ma kojoj oni biljnoj ili životinjskoj vrsti pripadali.
Neka ovo bude kutak u kojemu ćemo tugovati za nasukanim, uginulim kitovima, stavljati članke, fotografije vezane na temu ekologije, prirode, životinja, onečišćenja...
Dodo
Masovna grobnica ostataka ptica dodo, životinje čije je ime postalo sinonimom za glupost, otkrivena je na Mauricijusu, objavili su nizozemski znanstvenici. To iznimno rijetko otkriće omogućit će stručnjacima novu spoznaju o sudbini ptice dodo, pernatog stvorenja čije je izvorno i jedino stanište bilo na Mauricijusu, a koja je izumrla u 17. stoljeću. Znanstvenici nizozemskoga Prirodoslovnog muzeja tvrde kako je riječ o ostacima starima 2000 godina. Prvi put nakon sličnog otkrića prije 80 godina pronađeno je nekoliko desetaka kostura tih ptica. Tu su ptičju vrstu otkrili portugalski mornari u 16. stoljeću. Dodo se, nažalost, nije bojao ljudi, težio je više od 20 kilograma i nije mogao letjeti, što ga je učinilo lakim plijenom. Naziv ptici, najvjerojatnije, dali su Portugalci jer naziv dodo sliči portugalskoj riječi za glupost. Pretpostavlja se da su pticu Portugalci tako zvali jer nije imala nikakva straha od ljudi. Zauzvrat ljudska ju je vrsta, za samo stotinu godina, uspjela u potpunosti potamaniti. (hina) |
Zadnja promjena: Čarolija; 10.06.08 23:08; ukupno mijenjano 1 put.
Gost- Gost
Re: Dodo - Greenpeace kutak
Na obali Madagaskara se nasukalo više od stotinu kitova
KAKO bi se spasilo više od stotinu nasukanih kitova u jednoj uvali
na sjeveru Madagaskara, organizirana je i poslana spasilačka ekipa.
Zbog nasukavanja već je tridesetak kitova uginulo, a stručnjaci koji im
hitaju u pomoć dolaze iz svih krajeva svijeta.
Mjesto na kojem su se kitovi nasukali nalazi se blizu područja na
kojem naftna kompanija ExxonMobil provodi seizmička istraživanja.
Zanijekali su bilo kakvu povezanost s nasukavanjem kitova. Prva se
životinja nasukala krajem svibnja, a prvi je kit uginuo tri dana
kasnije.
Iz ExxonMobila su kazali kako su s mjerenjima počeli nekoliko dana
nakon što se prvi kit nasukao, međutim za BBC su izjavili kako su
upotrijebili zvučna mjerenja prije toga.
U kompaniji su uvjereni kako nemaju nikakve veze s nasukavanjem
kitova, jer su od tog mjesta bili udaljeni 50 kilometara. Unatoč tomu
njihova istraživanja i mjerenja obustavljena su do kraja istrage.
KAKO bi se spasilo više od stotinu nasukanih kitova u jednoj uvali
na sjeveru Madagaskara, organizirana je i poslana spasilačka ekipa.
Zbog nasukavanja već je tridesetak kitova uginulo, a stručnjaci koji im
hitaju u pomoć dolaze iz svih krajeva svijeta.
Mjesto na kojem su se kitovi nasukali nalazi se blizu područja na
kojem naftna kompanija ExxonMobil provodi seizmička istraživanja.
Zanijekali su bilo kakvu povezanost s nasukavanjem kitova. Prva se
životinja nasukala krajem svibnja, a prvi je kit uginuo tri dana
kasnije.
Iz ExxonMobila su kazali kako su s mjerenjima počeli nekoliko dana
nakon što se prvi kit nasukao, međutim za BBC su izjavili kako su
upotrijebili zvučna mjerenja prije toga.
U kompaniji su uvjereni kako nemaju nikakve veze s nasukavanjem
kitova, jer su od tog mjesta bili udaljeni 50 kilometara. Unatoč tomu
njihova istraživanja i mjerenja obustavljena su do kraja istrage.
Gost- Gost
Re: Dodo - Greenpeace kutak
Evo stanja kod nas, užasno...
U Hrvatskoj ugrožena 1171 vrsta biljaka i životinja
ZAGREB, 3. prosinca 2004. (Hina) - U Hrvatskoj je ugrožena 1171 vrsta biljaka i životinja, od kojih 412 životinja i 759 vrsta viših biljaka, podatci su iz prvog Crvenog popisa Hrvatske, objavljenog nedavno u nakladi Zavoda za zaštitu prirode.
Među ugroženima zabilježene su 94 vrste, koje nastanjuju samo uski prostor u Hrvatskoj (stenoendemi).
Crveni popis jedan je od temeljnih dokumenata svake zemlje, koji pokazuje koliko je neka vrsta biljaka, životinja ili gljiva u opasnosti od izumiranja, odnosno u kojoj mjeri i koliko brzo joj prijeti izumiranje.
Potpuno su izumrli podzemna životinja ogulinski špiljski virnjak i biljka jabučki karanfil. Zatim slijedi skupina od 39 regionalno izumrlih živih vrsta, od kojih 10 viših biljaka i 29 životinja - šest slatkovodnih riba, jedan gmaz, 15 ptica i četiri sisavca.
Regionalno izumrli sisavci su sredozemna medvjedica, sljepaš, Meheljev potkovnjak i tekunica; slatkovodne ribe jesetra, sim, pastruga, atlantska jesetra, moruna i gatačka gaovica te zmija Ursnijeva ljutica.
Među regionalno izumrlima su ptice sup starješina, patka lastarka, patka žličarka, crna čigra, bjelonokta vjetruša, debelokljuna čigra, ćelavi ibis, crkavica, droplja, čakora, crvena lunja, kudravi nesit, bukoč, tetrijeb ruševac i mala droplja.
Pred različitim stupnjevima izumiranja, što čini vrlo visoku kategoriju ugroženosti, nalazi se više od 190 životinja od kojih su u kategoriji "kritički ugrožene" 52 vrste, u kategoriji "ugrožene" 78 vrsta i u kategoriji "rizičnih" 69, te 223 biljke od kojih je 90 "kritički ugroženo", 62 su "ugrožene" i 71 "rizična".
Kritički ugrožene biljke su pješčarska milava, perolisni mjesečinac, kaldezija, lanova vilina kosa, goli oštrik, dugolisna rosika, vitka suhoperka, paštikasti kotrljen i pasji trn.
Izrada crvenog popisa velik je korak koji će biti podložan revizijama i dopunama, ali se još nismo približili vrsnoći podataka o ugroženim vrstama u Hrvatskoj, kakva je potrebna za sveobuhvatnu primjenu međunarodno prihvaćenih kriterija Svjetske udruge za zaštitu prirode (IUCN), napominje izdavač.
Tom popisu slijedit će popis gljiva, nižih biljaka, morskih riba i većine beskralješnjaka, koje će zajedno činiti Crvenu knjigu Republike Hrvatske, kaže se.
Po najnovijim podatcima IUCN-a, u svijetu je opisano 1,9 milijuna živih vrsta, a procjenjuje se da ih ima između pet i 30 milijuna. Ukupno je ugroženo 15.589 vrsta, od kojih 8321 biljka. Među ugroženim životinjama trećina su vodozemci, četvrtina sisavci, a osmina ptice.
Po udjelu u ukupnom broju, u Hrvatskoj su najugroženije slatkovodne ribe, ptice i vodozemci.
Svjetski Crveni popis sastavlja se od 1963. i na njemu trenutačno radi oko sedam tisuća stručnjaka.
http://www.gmo.hr/index.php/vijesti/u_hrvatskoj_ugrozena_1171_vrsta_biljaka_i_zivotinja
U Hrvatskoj ugrožena 1171 vrsta biljaka i životinja
ZAGREB, 3. prosinca 2004. (Hina) - U Hrvatskoj je ugrožena 1171 vrsta biljaka i životinja, od kojih 412 životinja i 759 vrsta viših biljaka, podatci su iz prvog Crvenog popisa Hrvatske, objavljenog nedavno u nakladi Zavoda za zaštitu prirode.
Među ugroženima zabilježene su 94 vrste, koje nastanjuju samo uski prostor u Hrvatskoj (stenoendemi).
Crveni popis jedan je od temeljnih dokumenata svake zemlje, koji pokazuje koliko je neka vrsta biljaka, životinja ili gljiva u opasnosti od izumiranja, odnosno u kojoj mjeri i koliko brzo joj prijeti izumiranje.
Potpuno su izumrli podzemna životinja ogulinski špiljski virnjak i biljka jabučki karanfil. Zatim slijedi skupina od 39 regionalno izumrlih živih vrsta, od kojih 10 viših biljaka i 29 životinja - šest slatkovodnih riba, jedan gmaz, 15 ptica i četiri sisavca.
Regionalno izumrli sisavci su sredozemna medvjedica, sljepaš, Meheljev potkovnjak i tekunica; slatkovodne ribe jesetra, sim, pastruga, atlantska jesetra, moruna i gatačka gaovica te zmija Ursnijeva ljutica.
Među regionalno izumrlima su ptice sup starješina, patka lastarka, patka žličarka, crna čigra, bjelonokta vjetruša, debelokljuna čigra, ćelavi ibis, crkavica, droplja, čakora, crvena lunja, kudravi nesit, bukoč, tetrijeb ruševac i mala droplja.
Pred različitim stupnjevima izumiranja, što čini vrlo visoku kategoriju ugroženosti, nalazi se više od 190 životinja od kojih su u kategoriji "kritički ugrožene" 52 vrste, u kategoriji "ugrožene" 78 vrsta i u kategoriji "rizičnih" 69, te 223 biljke od kojih je 90 "kritički ugroženo", 62 su "ugrožene" i 71 "rizična".
Kritički ugrožene biljke su pješčarska milava, perolisni mjesečinac, kaldezija, lanova vilina kosa, goli oštrik, dugolisna rosika, vitka suhoperka, paštikasti kotrljen i pasji trn.
Izrada crvenog popisa velik je korak koji će biti podložan revizijama i dopunama, ali se još nismo približili vrsnoći podataka o ugroženim vrstama u Hrvatskoj, kakva je potrebna za sveobuhvatnu primjenu međunarodno prihvaćenih kriterija Svjetske udruge za zaštitu prirode (IUCN), napominje izdavač.
Tom popisu slijedit će popis gljiva, nižih biljaka, morskih riba i većine beskralješnjaka, koje će zajedno činiti Crvenu knjigu Republike Hrvatske, kaže se.
Po najnovijim podatcima IUCN-a, u svijetu je opisano 1,9 milijuna živih vrsta, a procjenjuje se da ih ima između pet i 30 milijuna. Ukupno je ugroženo 15.589 vrsta, od kojih 8321 biljka. Među ugroženim životinjama trećina su vodozemci, četvrtina sisavci, a osmina ptice.
Po udjelu u ukupnom broju, u Hrvatskoj su najugroženije slatkovodne ribe, ptice i vodozemci.
Svjetski Crveni popis sastavlja se od 1963. i na njemu trenutačno radi oko sedam tisuća stručnjaka.
http://www.gmo.hr/index.php/vijesti/u_hrvatskoj_ugrozena_1171_vrsta_biljaka_i_zivotinja
Re: Dodo - Greenpeace kutak
I Tigrovi umiru, zar ne !!
Jucer sam gledao emisiju u kojoj je bila rijec o Tigrovima i nijihovom bjesomucnom ubijanju, a sve iz ljudskog koristoljublja i zeljom za tigrovim krznom
Usprkos ugroženosti tigrova, ili zbog nje, potražnja za njihovim
dijelovima raste strahovitom brzinom. Napadnuti su svugdje gdje žive,
zbog praznovjerja, prestiža, gluposti, neznanja ili neutemeljenog
straha. Ubijaju se ponajviše zbog istočne tradicionalne medicine koja
tvrdi da liječi mnoge ljudske bolesti. Takve tvrdnje nikad nisu
dokazane u znanstvenim krugovima.
Nažalost, konzumiranje i potrošnja tigrovih dijelova u Aziji nije
zabranjena. Nedavno je znanstvena studija dokazala da barem polovica
kineskih dućana, drogerija, i supermarketa u Velikoj Britaniji prodaje
dijelove tigrova.
Tigar
je univerzalno prihvaćen kao jedan od najvećih prirodnih simbola snage,
ljepote, privlačnosti i mistike. Ali ipak tigrovi su suočeni s
istrebljenjem diljem azijskih šuma, pa čak i nacionalnih parkova gdje
bi trebali biti zaštićeni. Tri podvrste tigrova već su nestale: 1930-ih
balijski tigar, 1970-ih kaspijski tigar i 1980-ih javanski tigar, dok
su preostale na pragu izumiranja.
Očito je da su potrebne hitne akcije kako bi se spasilo izumiranje
tigrova. Nekad je u Aziji živjelo više od 100 000 tigrova, danas ih je
samo nekoliko tisuća. Osim direktnog ubijanja, najveći krivac za
njihovo odumiranje je naglo povećanje azijskog stanovništva koje je
uništilo mnoga prirodna staništa. Ljudska naselja i ekspanzija
industrije potisnuli su tigrove u zabačene dijelove zemlje koja nema
dovoljno resursa za preživljavanje tigrova. Istovremeno, prisilno
razmnožavanje unutar male grupe jedinki dovodi do genskih mutacija i
bolesti.
Očuvanjem
azijskih šuma i prirodnog plijena moguće je spasiti tigrove. U
protivnom, putovanje prema izumiranju se nastavlja, pri čemu ljudska
okrutnost pokazuje svoju beskonačnost.
http://www.otigrovima.com/index.html
Jucer sam gledao emisiju u kojoj je bila rijec o Tigrovima i nijihovom bjesomucnom ubijanju, a sve iz ljudskog koristoljublja i zeljom za tigrovim krznom
Usprkos ugroženosti tigrova, ili zbog nje, potražnja za njihovim
dijelovima raste strahovitom brzinom. Napadnuti su svugdje gdje žive,
zbog praznovjerja, prestiža, gluposti, neznanja ili neutemeljenog
straha. Ubijaju se ponajviše zbog istočne tradicionalne medicine koja
tvrdi da liječi mnoge ljudske bolesti. Takve tvrdnje nikad nisu
dokazane u znanstvenim krugovima.
Nažalost, konzumiranje i potrošnja tigrovih dijelova u Aziji nije
zabranjena. Nedavno je znanstvena studija dokazala da barem polovica
kineskih dućana, drogerija, i supermarketa u Velikoj Britaniji prodaje
dijelove tigrova.
Tigar
je univerzalno prihvaćen kao jedan od najvećih prirodnih simbola snage,
ljepote, privlačnosti i mistike. Ali ipak tigrovi su suočeni s
istrebljenjem diljem azijskih šuma, pa čak i nacionalnih parkova gdje
bi trebali biti zaštićeni. Tri podvrste tigrova već su nestale: 1930-ih
balijski tigar, 1970-ih kaspijski tigar i 1980-ih javanski tigar, dok
su preostale na pragu izumiranja.
Očito je da su potrebne hitne akcije kako bi se spasilo izumiranje
tigrova. Nekad je u Aziji živjelo više od 100 000 tigrova, danas ih je
samo nekoliko tisuća. Osim direktnog ubijanja, najveći krivac za
njihovo odumiranje je naglo povećanje azijskog stanovništva koje je
uništilo mnoga prirodna staništa. Ljudska naselja i ekspanzija
industrije potisnuli su tigrove u zabačene dijelove zemlje koja nema
dovoljno resursa za preživljavanje tigrova. Istovremeno, prisilno
razmnožavanje unutar male grupe jedinki dovodi do genskih mutacija i
bolesti.
Očuvanjem
azijskih šuma i prirodnog plijena moguće je spasiti tigrove. U
protivnom, putovanje prema izumiranju se nastavlja, pri čemu ljudska
okrutnost pokazuje svoju beskonačnost.
http://www.otigrovima.com/index.html
Unitas- Top poster
-
Broj postova : 1028
Location : Prkos
Registration date : 01.01.2008
Re: Dodo - Greenpeace kutak
pogledajmo ovo..nekad zemlja okovana snjegom i ledom
Ove godine prvi put plovno prohodno i sa gotovo 2/3 otopljene polarne kape.
el dorado za naftne kompanije, za sukobe interesa pa cak i za nove ratove.
Gotovo siguran exzodus svih zivotinjskih vrsta i nestajanje eskimske kulture ili ono sto je od nje ostalo.
Uprkos svim protestima koji traju ili ce doci sjeverni pol ostat ce samo mit u nasim predavanjima i pricama ..nazalost, na nasu veliku zalost.
Ove godine prvi put plovno prohodno i sa gotovo 2/3 otopljene polarne kape.
el dorado za naftne kompanije, za sukobe interesa pa cak i za nove ratove.
Gotovo siguran exzodus svih zivotinjskih vrsta i nestajanje eskimske kulture ili ono sto je od nje ostalo.
Uprkos svim protestima koji traju ili ce doci sjeverni pol ostat ce samo mit u nasim predavanjima i pricama ..nazalost, na nasu veliku zalost.
Re: Dodo - Greenpeace kutak
Mene gledajući ove slike više ispamećuje spoznaja da moćnici ovoga svijeta idu tako daleko da se dira i takva svetinja o kojoj svi ovisimo a to je klima,i to zamislite zbog čega zbog novca i pohlepe koju više ni ne pokušavaju sakriti,sve me to asocira na Bibliju i na "Otkrivenje".
dreamer- Ambiciozni član
-
Broj postova : 359
Location : nova gradiška
Registration date : 02.01.2008
Re: Dodo - Greenpeace kutak
za sada ti ovo necu komentirati, vec baci oko na novootvoreni topic "ekologija" :cheers2:dreamer je napisao/la:Mene gledajući ove slike više ispamećuje spoznaja da moćnici ovoga svijeta idu tako daleko da se dira i takva svetinja o kojoj svi ovisimo a to je klima,i to zamislite zbog čega zbog novca i pohlepe koju više ni ne pokušavaju sakriti,sve me to asocira na Bibliju i na "Otkrivenje".
Re: Dodo - Greenpeace kutak
Deset životinjskih vrsta od kojih se možemo oprostiti
10. Kalifornijski kondor Stanovnik Grand Canyona i zapadne kalifornijske obale, ima životni vijek od 50 godina, što ga čini najdužom živućom pticom na planetu. No, zbog krivolova, trovanja olovom i gubitka staništa, kondori su također i među najrjeđim vrstama ptica. Ova je vrsta dovedena skoro do istrebljenja 1980-ih godina, no uz pomoć udruga za očuvanje prirode, sada postoji 332 jedinke ove vrste, uključujući i 152 onih u divljini.
9. Sumatranski orangutan Manji i rjeđi od druge dvije vrste orangutana, ovaj su majmuni gubitkom staništa dovedeni do ruba istrebljenja. Iako orangutani mogu živjeti i do 45 godina, oni se također sporije razmnožavaju od drugih primata. Ženka orangutana tijekom svog životnog vijeka okoti tek tri mladunca, što znači da orangutanska populacija raste slabije i sporije se oporavlja od vanjskih prijetnji njihovom opstanku
8. Gangeški morski pas Ova rijetka vrsta morskog psa nastanjuje indijsku rijeku Ganges, a na glasu je opasne životinje koja često napada ljude, iako je ljudi često zamijenjuju za opasnije vrstu morskog psa bika. Gangeški su morski psi jako cijenjeni zbog ulja, a lov na njih, kao i gubitak staništa te onečišćenje, uzrokovao je drastičan pad njihove populacije.
7. Planinske gorile Iako su planinske gorile otkrivene tek 1902. godine, njihova je populacija pretrpjela veliki gubitak smanjivanjem staništa sječom šuma, lovom i ilegalnom trgovinom životinjama. Prema podacima Nacionalnog parka u Ugandi u divljini je ostalo tek 720 jedinke.
6. Filipinski krokodil Ovaj slatkovodni krokodil koji nastanjuje otoke Filipina, zaštićen je zakonom, no još uvijek mu prijeti izumiranjem uzrokovano ljudskim nemarom (poput gubitka staništa i slučajne smrti uzrokovanje lovljenja ribe dinamitom). Prema podacima istraživanja koje je provedeno 1995., u divljini je ostalo tek oko 100 jedinki ove vrste, što je čini među najugroženijim vrstama životinja na svijetu.
5. Crnonogi tvor Jedini tvor koji se može naći u Sjevernoj Americi, i jedan od najugroženijih sisavaca na tom kontinentu, na rubu je istrebljenja zbog gubitka staništa koje je smanjeno na samo 2 posto njegove prvotne veličine.
4. Sibirski tigar Sibirski su tigrovi vladali područjem sjeveroistočne Kine, Korejskim poluotocima i Mongolijom, a danas je mogu samo naći na predjelu Rusije gdje su zaštićeni zakonom. Procjenjuje se da je u divljini ostalo oko 350 do 450 jedinki. No, stalni gubitak staništa, kao i krivolov, stalno smanjivaju njihov broj.
3. Crveni vuk Veličinom manji od sivih vukova, ovi su sisavci uspjeli preživjeti kasno ledeno doba, no teško da će preživjeti novo moderno doba. Nekada su bili rašireni na cijelom jugoistočnom području Sjedinjenih Američkih Država, dok su danas svedeni na tek 100 jedinki koje lutaju u divljini.
2. Zapadni sivi kit Iako je sive kitove zabranjeno loviti od 1947. godine, zapadna pacifična populacija nikad se nije oporavila od lova na kitove koji ih je u 19. stoljeću skoro doveo do istrebljenja. Sve što je ostalo od njihove populacije jest 100 živućih jedinki u divljini (od kojih su tek 23 reproduktivne ženke).
1. Sumatranski nosorog Najmanja vrsta nosoroga prije je bujala diljem kišnih šuma, od Indije kroz cijelu jugoistočnu Aziju. Sada je dovedena do ruba istrebljenja, a procjenjuje se da ih je u divljini ostalo tek 300-injak. Njihov se broj, stalnim krivolovom, svakim danom smanjuju. Naime, kilogram njihovih rogova može doseći cijenu i od 30.000 dolara na crnom tržištu. Zoološki vrtovi dosad nisu imali uspjeha u povećavanju njihove vrste razmnožavanjem u zatočeni.
10. Kalifornijski kondor Stanovnik Grand Canyona i zapadne kalifornijske obale, ima životni vijek od 50 godina, što ga čini najdužom živućom pticom na planetu. No, zbog krivolova, trovanja olovom i gubitka staništa, kondori su također i među najrjeđim vrstama ptica. Ova je vrsta dovedena skoro do istrebljenja 1980-ih godina, no uz pomoć udruga za očuvanje prirode, sada postoji 332 jedinke ove vrste, uključujući i 152 onih u divljini.
9. Sumatranski orangutan Manji i rjeđi od druge dvije vrste orangutana, ovaj su majmuni gubitkom staništa dovedeni do ruba istrebljenja. Iako orangutani mogu živjeti i do 45 godina, oni se također sporije razmnožavaju od drugih primata. Ženka orangutana tijekom svog životnog vijeka okoti tek tri mladunca, što znači da orangutanska populacija raste slabije i sporije se oporavlja od vanjskih prijetnji njihovom opstanku
8. Gangeški morski pas Ova rijetka vrsta morskog psa nastanjuje indijsku rijeku Ganges, a na glasu je opasne životinje koja često napada ljude, iako je ljudi često zamijenjuju za opasnije vrstu morskog psa bika. Gangeški su morski psi jako cijenjeni zbog ulja, a lov na njih, kao i gubitak staništa te onečišćenje, uzrokovao je drastičan pad njihove populacije.
7. Planinske gorile Iako su planinske gorile otkrivene tek 1902. godine, njihova je populacija pretrpjela veliki gubitak smanjivanjem staništa sječom šuma, lovom i ilegalnom trgovinom životinjama. Prema podacima Nacionalnog parka u Ugandi u divljini je ostalo tek 720 jedinke.
6. Filipinski krokodil Ovaj slatkovodni krokodil koji nastanjuje otoke Filipina, zaštićen je zakonom, no još uvijek mu prijeti izumiranjem uzrokovano ljudskim nemarom (poput gubitka staništa i slučajne smrti uzrokovanje lovljenja ribe dinamitom). Prema podacima istraživanja koje je provedeno 1995., u divljini je ostalo tek oko 100 jedinki ove vrste, što je čini među najugroženijim vrstama životinja na svijetu.
5. Crnonogi tvor Jedini tvor koji se može naći u Sjevernoj Americi, i jedan od najugroženijih sisavaca na tom kontinentu, na rubu je istrebljenja zbog gubitka staništa koje je smanjeno na samo 2 posto njegove prvotne veličine.
4. Sibirski tigar Sibirski su tigrovi vladali područjem sjeveroistočne Kine, Korejskim poluotocima i Mongolijom, a danas je mogu samo naći na predjelu Rusije gdje su zaštićeni zakonom. Procjenjuje se da je u divljini ostalo oko 350 do 450 jedinki. No, stalni gubitak staništa, kao i krivolov, stalno smanjivaju njihov broj.
3. Crveni vuk Veličinom manji od sivih vukova, ovi su sisavci uspjeli preživjeti kasno ledeno doba, no teško da će preživjeti novo moderno doba. Nekada su bili rašireni na cijelom jugoistočnom području Sjedinjenih Američkih Država, dok su danas svedeni na tek 100 jedinki koje lutaju u divljini.
2. Zapadni sivi kit Iako je sive kitove zabranjeno loviti od 1947. godine, zapadna pacifična populacija nikad se nije oporavila od lova na kitove koji ih je u 19. stoljeću skoro doveo do istrebljenja. Sve što je ostalo od njihove populacije jest 100 živućih jedinki u divljini (od kojih su tek 23 reproduktivne ženke).
1. Sumatranski nosorog Najmanja vrsta nosoroga prije je bujala diljem kišnih šuma, od Indije kroz cijelu jugoistočnu Aziju. Sada je dovedena do ruba istrebljenja, a procjenjuje se da ih je u divljini ostalo tek 300-injak. Njihov se broj, stalnim krivolovom, svakim danom smanjuju. Naime, kilogram njihovih rogova može doseći cijenu i od 30.000 dolara na crnom tržištu. Zoološki vrtovi dosad nisu imali uspjeha u povećavanju njihove vrste razmnožavanjem u zatočeni.
Gollum- Middle class
-
Broj postova : 768
Location : Špilja
Registration date : 06.01.2008
:: NovaGforumi :: Društvo
Stranica 1 / 1.
Permissions in this forum:
Ne moľeą odgovarati na postove.