Nuklearna elektrana u Hrvatskoj

Hrvatsko nuklearno društvo (HND) na svojoj će tradicionalnoj, 7.
međunarodnoj konferenciji u Dubrovniku od 25. do 29. svibnja ove godine
između ostalog predstaviti i prijedlog da se u Hrvatskoj razmotri tzv.
nuklearna opcija kojom bi se najkasnije do 2020. izgradila nuklearna
elektrana, čime bi se dugoročno riješile rastuće potrebe i nedostatak
električne energije u zemlji.

Iako su s tom opcijom upoznati i u HEP-u i u sadašnjoj Vladi, još nije bilo
ozbiljnijih i konkretnih razgovora, a nuklearnu bi opciju trebalo
'staviti na stol' i razmotriti u sklopu nastavka izrade energetske
strategije Hrvatske, istaknuli su čelnici HND-a na konferenciji za
novinare na kojoj su najavili dubrovačku konferenciju koja će okupiti
stotinjak stručnjaka iz 30 zemalja.

Temaovogodišnje konferencije je 'Nuklearna opcija u zemljama s malim i
srednjim elektroenergetskim sustavima', a jedna od 10-ak predviđenih
podtema bit će i energetska strategija Hrvatske.

ČelniciHND-a smatraju da bi, s obzirom na dugoročnost priprema za gradnju te
trajanje same gradnje nuklearke, s aktivnostima na pripremi te gradnje
trebalo početi u najskorije vrijeme.

Nuklearnu opciju 'naprijed gura' sve veća cijena energenata (nafte i prirodnog
plina), obveze Hrvatske po Kyoto protokolu te klimatske promjene
uzrokovane globalnim zatopljenjem, objasnio je predsjednik programskog
odbora Konferencije te član HND-a Nikola Čavlina.

Sobzirom na to i da će u predstojećem razdoblju neke elektrane u
Hrvatskoj izlaziti iz pogona nuklearna opcija postaje konkuretna,
isplativa i održiva, tim više što, kako kažu u HND-u, cijena urana iako
raste ne utječe toliko na cijenu energije kao što to primjerice utječe
porast cijene prirodnog plina.

Za izgradnju nuklearne elektrane (NE) u Hrvatskoj snage 1000 megavata
trebalo bi oko 2 milijarde američkih dolara, koje bi Hrvatska, kažu u
HND-u, mogla 'namaknuti' ili kreditima ili osnivanjem međunarodnog
konzorcija, što je model po kojem rade mnoge druge zemlje koje su se
odlučile za tu opciju. To je ipak isplativije nego količina novca kojeg
će Hrvatska morati potrošiti za uvoz električne energije ako ne izgradi
NE, ističu čelnici HND-a.

Vezano za mogućnost da se Hrvatska priključi Sloveniji u eventualnoj gradnji
novog bloka NE Krško (Krško II), stručnjaci iz HND-a misle da bi
Slovenci na to možda i pristali, ali i napominju da u Hrvatskoj za sada
o tome još nema nikakvog službenog stava

Naglašavajui da iz EU-a stižu preporuke da svaka zemlja sama treba riješiti
problem svoje energetske budućnosti, da je za to prije svega potreban
politički konsenzus svih stranaka i javnosti, kao i potvrda parlamenta
što bi provedbu osiguralo bez obzira na to tko je na vlasti.

Hina - tportal

..
A što je sa obnovljivim izvorima energije? Vjetro, solarna, hidro....
Barem kod nas ima bure, sunca, voda...
Imamo li mi stručnjake, potrebne za rad, i održavanje nuklearke?
Nuklearni otpad...
Turizam?!
Nisam stručnjak, ne znam sve brojke...
No, zato i otvaram ovaj topić. Idemo malo i o tome.

Buru sunce i vodu ne mogu nam 'dovoljno 'naplatiti, nuklearni otpad će zakopati kao i azbest, a stručnjake će naći u saboru, mislim na ove što nemaju fakultete pa će njima napisati ispred imena fr. dr.itd jer sjedeći u saboru eto zaslužili su i neku titulu, a onda ćemo rađati male zelene i svi zajedno biti sretni i zadovoljni, ..........zar ne!

Ne vidim razloga zasto bismo ostali na buri, suncu i vodi... osobno nisam protiv izgradnje nuklearke, ali me zanimaju neka druga pitanja

1. koja ce zupanija to htjeti u svom dvoristu
2. kamo sa nuklearnim otpadom

a ono sto me najvise zanima je - tko ce se gradnjom nuklearke opernatiti, tko ce u svojim rukama drzati monopol i pravo na distribuciju energijom?

U sloveniji imamo pola nuklearke, zašto je ne koriste?

Admin je napisao/la:U sloveniji imamo pola nuklearke, zašto je ne koriste?

nemaju ključ

oracle je napisao/la:

Admin je napisao/la:U sloveniji imamo pola nuklearke, zašto je ne koriste?

nemaju ključ

Jučer, u prvome postu, nisam se izjasnila ni za, ni protiv nuklearke.
Svjesni smo da zalihe nafte, ugljena i plina neće trajati zauvijek.
Brojnost populacije na planeti svakim danom se povećava.
Sa razvojem tehnologije, koja svakim danom sve više napreduje,
dolazi do povećanja potrošnje energije.
Ljudi, i doba u kojemu živimo su, u potrošnji, poput brzaca, koji okreće onaj žrvanj u mlinu, i nitko se ne želi, niti ne može zaustaviti u tome.
Malo je onih koji se žele odreći klime u kući za vrućina, ako je imaju,
klime u automobilu, tople vode iz bojlera...svih tih, nama već sasvim uobičajenih blagodati, koje uživamo, živeći u ovo doba.
Tko nas može, i želi prisiliti da se promijenimo, kada su nas najprije na to nagovarali kroz sve one silne reklame.
No, došlo je novije doba, doba spoznaje.
Spoznaje da sve to iscrpljuje zalihe onoga što smo dobili u nasljeđe od onih generacija koje su živjele, tako kako su živjele, niti ne znajući da se pod njihovim nogama, negdje u dubinama planete, kriju sva bogatstva, svi ti izvori dobra, ali i zla današnjice.
Nuklearna energija je energija budućnosti, a u mnogim zemljama je ona već godinama sadašnjost.
Sve ima svoje prednosti i rizike. Termo elektrane zagađuju okoliš, hidro elektrane su, zbog svoga postanka, negdje poremetile ekosustav voda. Preusmjeravane su rijeke, građene brane...
Želimo li imati sve, a da pritom pazimo, i zadovoljimo sve uvjete, sva mišljenja...tako se jednostavno ne može dobiti ništa.
Nuklearna elektrana nije ništa opasnija, kao građevina, i pogon koji proizvodi energiju, od elektrane bilo koje druge vrste.
Ali, dođe li u njoj do pogreške ili propusta zbog nemara, posljedice te havarije su dalekosežnije, i pogubnije, ne samo po lokalno stanovništvo, već za dobar dio polutke na kojoj se ona nalazi.
Zbog toga u njoj, ni pod koju cijenu ne smije doći do bilo koje vrste propusta.
E, tu dolazim do drugačijeg mišljenja, što se tiče nuklearne elektrane u Hrvatskoj.
I, dobra stara tema; politika.
Kao što je već i vrapcima na krovu znano, a ne samo vama, mi smo jedna lijepa, mala zemljica, u kojoj još uvijek premoć nad znanjem i iskustvom imaju politička mišljenja.
To je ono čega se bojim.
Primjera radi, sjećam se priča oko masleničkog mosta. Jure Radić želi graditi most na mjestu gdje ga niti jedan prosječnoobrazovani mještanin tog malenog mjesta, Maslenice, ne bi ni u snu sagradio.
Ti ljudi iz iskustva znaju zašto. Sada je saznao i Jure. Bilo je perioda kada mi je bilo smiješno brojati sate, koliko je taj most otvoren, a ne zatvoren zbog bure.
Jure nije htio poslušati. Koliko mi takvih Jura imamo u Hrvatskoj, i raznih primjera gdje politika ima moć, i nadmoć nad mišljenjima struke, pa i stoljetnim mišljenjima, laičkim, gdje iskustvo, ponekad više, nego razna mjerenja, nacrti i projekti, kao pokazatelji, govore točnije.
No, da se vratim na nuklearku, (iako i nisam otišla daleko od teme), koliko bi političkih igara bilo, ili će biti, zaigrano oko lokacije za izgradnju?
Političke igre oko nabave, izvođača...zaboli me glava od pomisli na kvalitetu materijala, ( Ne mojte se praviti da ne znate za te i takve fušeraje. Da, ovdje jest riječ o nuklearnoj elektrani, no, može li naš mentalitet odolijeti ,tome unatoč!? Razni rođaci, kumovi su vlasnici, uvoznici...kako da se njih preskoči u tako važnom biznisu, da preskoče jedan tako sočan zalogaj?!)
Toliko toga još ima što bih mogla sada nabrajati...kasno je, ostavljam za drugi puta.
U stvari, ja i nisam protiv same nuklearne elektrane, mene je više strah naših političara...

Uz pametno gospodarenje centralom a isto tako i otpadom iste nevidim razloga protiv, no međutim poznavajuci nas smisao za rijesavanje problema bolje da se u taj vid proizvodnje energije ne upustamo.
A imamo sve resurse za iskoristenje obnovljivih izvora proizvodnje energije poput vjetroelektrana ili hidroelektrana koje koriste plimu i oseku, a morske obale stvarno imamo jako puno.

Unitas je napisao/la:Uz pametno gospodarenje centralom a isto tako i otpadom iste nevidim razloga protiv, no međutim poznavajuci nas smisao za rijesavanje problema bolje da se u taj vid proizvodnje energije ne upustamo.
A imamo sve resurse za iskoristenje obnovljivih izvora proizvodnje energije poput vjetroelektrana ili hidroelektrana koje koriste plimu i oseku, a morske obale stvarno imamo jako puno.

Da, vjetroelektrane..ostala sam očarana pogledom na nju, na Pagu.
Kažu da je skupo, da treba mnogo prostora...
I to mi je u planu proučiti, sve što mogu pronaći,pa da mogu usporediti sa nuklearkom.
Isplativost, mane, i sve ostalo što se usporediti da...

Ja sam ZA nuklearku.

S obzirom koliko energije daje , to je najekonomičnije riješenje. Zauzima najmanje mjesta. nuklearni otpad se danas vrlo kvalitetno zbrinjava i nema ga kao prije.

Vjetroelektrane. Za ekonomičnu proizvodnju struje treba ih dosta. Zauzimaju puuuno prostora koji se više ni za što nemože koristit ( sigurnosni razlozi, velika buka koju proizvode .........) reći će neki ima takvih prostora koji se ionako ne koriste- e pa do njih treba izgradit puteve , dalekovode, naselja za zaposlenike........što vodi povećanju troškova i daljnjoj degvastaciji prostora....

plima i oseka . a more čuvamo za turizam........itd.itd.itd

Da...sve je potpuno točno rečeno, slažem se.
Znatiželjna sam, koliko vjetrenjača i prostora je potrebno da jedna "vjetrovita" elektrana bude snage 1000 megavata, poput neke nuklearke.
Valjda sam dobro postavila pitanje, to se može komparirati, ne?

Prije svega, kad govorimo o vjetroelektranama, ne govorimo o jednoj
jedinici na jednom stupu s jednim generatorom. Takva jedna jedinica
naziva se vjetroagregat. Vjetroelektrana je skup više vjetroagregata na
jednoj lokaciji. Druga stvar, jest pitanje kolika je veličina tih
grdosija o čemu, promatrajući ih iz daljine baš i nemamo pojam.
Trenutačno popularne jedinice vjetroagregata koje se grade imaju snagu
od otprilike 1 MW (radi usporedbe hidroelektrana Zakučac je snage 480
MW), a njihove dimenzije su otprilike stup visok oko 50 metara i
polumjer lopatice elise od otprilike 25 metara, što kad se postavi tako
da joj jedan krak uperen prema nebu daje ukupnu visinu od 75 metara,
što je otprilike visina jedne petnaestkatnice. Dakle, kad govorimo o
komercijalnim vjetroelektranama govorimo o poljima sivih grdosija od
čelika i staklenih vlakana koje nisu nimalo nezamjetljive u krajoliku.
Još jedan problem jest buka koju stvaraju pri svom radu, koja nije
zanemariva te je to jedan od razloga zbog kojih se grade daleko od
naselja. Eto. Tvoja elektrana od 1000MW trebala bi 1000 stupova po 1 MW pa si misli.

Karakteristike nuklearnih centrala

Snaga

600 MW, 1000 MW, 1600 MW

Potreba

Za Hrvatsku je potrebna nuklearka snage 1000 MW

Proizvodnja

Elektrane od 1000 MW proizvede 8000 KW sati struje godišnje

Količina

Nuklearka od 1000 MW zadovoljila bi 40 posto potreba Hrvatske za strujom

Cijena

Investicija od 2000 do 2200 eura po kilovatu. Cijena NK od 1000 MW je od 2 do 2,5 milijardi eura

Potrošnja

Hrvatska sada troši 20-ak teravata sati godišnje

Ekologija

Nuklearna elektrana ne emitira stakleničke plinove. Štetnost za okoliš gotovo je na nultoj stopi

Vrijeme

Gradnja jedne nuklearke traje od 10 do 15 godina

Početak rada

Prva elektrana u Hrvatskoj mogla bi proraditi 2020.

Eto, sada je meni, a i mnogima, koji bi voljeli struju od vjetra, jasnija razlika između te dvije elektrane, a ona nije zanemariva.
S obzirom da ona paška ima sedam (ako sam dobro zapamtila) vjetroagregata, a poprilično je sve to veeeliko, mogu si misliti, koliki bi dio, npr. Velebita, bilo potrebno "upotrijebiti", za smještanje svih tih jedinica po njegovim vrhovima.
Pod uvjetom da do tamo vode ceste, pa izgradnja razne infrastrukture.....

Na Pagu su postavljeni vjetroagregati Vestas V52, maksimalne (i nominalne) snage 850 kW. Njihova iskotistivost je jako ovisna o brzini vjetra. Pri slabom vjetru iskoristivost je mala, a pri jakom vjetru sama postavlja krila u položaj da smanji brzinu ( zbog moguće havarije kod jakog vjetra). Korisnost takvih centarala je u tome da služe za dopunu strujom u vrijeme vršnog opterećenja ili za neke namjene ( javna rasvjeta, kojekakva signalizacija......) Znači ne kao primarni izvor. Jedini primarni izvori struje su nuklearka , hidrocentrala ili termo centrala. Sve ostalo je sekundarno. Energije će bit na pretek tek kad se termonuklearna reakcija (fuzija) stavi pod kontrolu.

svicarska ima 4 nuklearke i nije ovisna o uvozu elektricne energije.
nisam protiv nuklearki ako se pravovremeno sanirau i odrzavju.

billy je napisao/la:svicarska ima 4 nuklearke i nije ovisna o uvozu elektricne energije.
nisam protiv nuklearki ako se pravovremeno sanirau i odrzavju.

Švicarska ima 5 nuklearki. Eurpa ukupno 196+ 13 u izgradnji

Nuklearka kod nas je rizičan poduhvat ali mislim da je to možda logično rješenje trenutne situacije i malo dalje u budućnost...

faca je napisao/la:

billy je napisao/la:svicarska ima 4 nuklearke i nije ovisna o uvozu elektricne energije.
nisam protiv nuklearki ako se pravovremeno sanirau i odrzavju.

Švicarska ima 5 nuklearki. Eurpa ukupno 196+ 13 u izgradnji

jedna je pred gasenjem, ali postoji izgled da se izgradi nova.

faca je napisao/la: Energije će bit na pretek tek kad se termonuklearna reakcija (fuzija) stavi pod kontrolu.

Otvorila sam temu iz sasvim drugih razloga, no, pošla je u drugom smjeru, meni toliko zanimljivom, i nisam ni slutila da će doći do lančane reakcije u reverziji mojih sjećanja, i želje da obnovim sve to pomalo ispušteno znanje.
I tako, sada na wikipediji čitam sve o nuklearnoj energiji, reaktoru, fisiji, fuziji...