Božić, blagdan radosti

Evo bliži se Advent, početak priprema za Božić, drugi po važnosti kršćanski blagdan.
Ovaj topic otvaram da bi mogli zajedno uživati u pripremama tog uistinu blagdana radosti, ne samo za našu djecu, nego za sve nas , jer ipak svi smo mi, bar u to vrijeme, na neki način djeca..

U dane Došašća kršćani se pripremaju za Božić. Mole se, poste, darivaju i čine dobra djela. Čiste i ukrašavaju kuće te pripremaju namirnice za blagdanski stol. Iz generacije u generaciju ponavljaju običaje od kojih su se mnogi sačuvali do danas. Siju, primjerice, pšenicu da bi prizvali obilje te zlatnim šibama plaše zločestu, a sušenim voćem nagrađuju dobru djecu.
Etnologija Adventa ili Došašća u Hrvatskoj obiluje neobično maštovitim narodnim običajima, ritualima i ceremonijama koji su se ponavljali, ali i mijenjali kroz vjekovnu povijest. U želji da se što dostojnije i što ljepše obilježi Kristovo rođenje, tjednima su trajale pripreme za Božić. Molilo se i postilo, ali i družilo, zabavljalo i veselilo. Prizivalo se obilje i proricala budućnost.
Tako se zajednički, uz pjevanje i molitvu, išlo na prvu jutarnju misu, a već na Sv. Barbaru pojavljivali su se prvi čestitari. Na Nikolinje se plašilo šibama i lancima, a u noći Sv. Lucije djevojke su, u snu, mogle doznati za kojeg će se momka udati.
U kršćanskoj predaji Advent (latinski adventus) ili Došašće razdoblje je pripreme vjernika za jedan od najvećih kršćanskih blagdana, Božić. Započinje nedjeljom koja pada najbliže 30. studenom, blagdanu Sv. Andrije, traje četiri tjedna i završava na Badnjak. Obuhvaća četiri nedjelje koje prethode Božiću u spomen na četiri tisućljeća koliko je, prema Bibliji, prošlo od stvaranja svijeta do Kristova dolaska.
Advent, razdoblje molitve, posta, specifičnih običaja i općenito pripremanja za proslavu Kristova rođenja, prisutan je još od 567. godine i duboko je ukorijenjen u europskoj i hrvatskoj kršćanskoj tradiciji.
Mnogobrojni hrvatski narodni običaji vezani uz Došašće svjedoče o posebnostima sredine i vremena u kojem su nastali, ali i o vjekovnoj pripadnosti europskoj kulturnoj sredini.
Brojna istraživanja o narodnoj tradiciji diljem Hrvatske u vrijeme Došašća, posebno u seoskim, ali i u gradskim sredinama svjedoče o velikom bogatstvu običaja, rituala, ceremonija i folklora, osobito na blagdane Sv. Barbare, Sv. Lucije i Sv. Nikole.

zgodan način za potrošiti
vrijeme, ko ga ima malo više..

http://www.coolinarika.com/clanak/andeoski-ukrasi-za-bor


http://www.coolinarika.com/clanak/ukrasi-za-bor

Kako je otvoren ovaj topic sto se tice Božicnih blagdana, neznam ni sam sto ovdje staviti.
Naime kako svi znate da ludujem za kolacima, tako sam se sjetio jednog, bez kojeg meni Božic nije Božic.
U stvari to je jedan stari kolac kojeg sigurno svi znate a to je...

Biskupski kruh


A evo i recepta za njega.


Sastojci:

5 jaja

14 dkg šećera u prahu

14 dkg oštrog brašna

0,5 praška za pecivo

25 dkg smjese (suho voće, kandirano, čokolada sjeckana, sjeckani orasi, lješnjaci, bademi… što vam dođe pod ruku)

ribana limunova korica

2 žlice otopljenog mlakog maslaca



Voće sitno nasjeckati, staviti u zdjelu, posipati sa 2 žlice brašna i promješati.

Pjenasto
izmješati žumanjke sa šećerom i maslacem. Dodati brašno sa limunovom
koricom. Dodati suho voće i na kraju lagano umješati snijeg od
bjelanjaka.
Peći na srednjoj temperaturi

Eh! gorana upravo je to ono što sam ja pripremala i samo jedan krivi
klik i puuuuffff sve nestade u jednoj sekundi. Uh što sam bila jako
ljuta. Ali ok radujem se ovom topicu jer uvijek sam voljela ovo
predbožićno vrijeme.Iako moram priznati da mi je sve to ljepše i
svečanije izgledalo ranije. Nekako mi se izgubio taj draž i sjaj Badnje
noći u možda prerano istaknutom ukrašavanju i svoj toj potrošačkoj
ludnici.Imam osjećaj da smo Božić nekad dočekivali onako kako mu i
priliči mirno i dostojanstveno.
Moja želja je da se ovim topicom širi veselje i dobre želje mirisi
božićnih kolača. Prisjetimo se starih običaja, izradimo ukrase za bor,
pripremimo poklone za naše najmilije, obiđimo svijet da vidimo kako se
tamo priprema i slavi Božić.
Svoj adventski vijenac volim sama izraditi pa ću tako i ove godine.
Naravno da se ne može usporediti s onim izrađenim u nekoj od
cvjećarnica ali ovaj je moj a samim tim mi je i puno draži.Malo mašte i
spretne ruke, pokoji ukras koji svakako imate,zimzelena i poigrajte se.
Vidjet ćete da jezabavno pa još ako u to uključite svoju djecu to može postati prava obiteljska zabava u ovim hladnim danima

.

znala sam da nećeš moći izdržat

Pa dajteeeeee!!!! Zar nemoramo prije ovoga Svetog Nikolu dočekati, pa žito posijati ,pa babu Lucu napraviti ,pa kolače ispeči pa sarmicu smotati, pa pečenicu ispeči.

Gollum je napisao/la:Pa dajteeeeee!!!! Zar nemoramo prije ovoga Svetog Nikolu dočekati, pa žito posijati ,pa babu Lucu napraviti ,pa kolače ispeči pa sarmicu smotati, pa pečenicu ispeči.

preskacem sve to da mi brze dodje dan puta kuci

Gollum je napisao/la:Pa dajteeeeee!!!! Zar nemoramo prije ovoga Svetog Nikolu dočekati, pa žito posijati ,pa babu Lucu napraviti ,pa kolače ispeči pa sarmicu smotati, pa pečenicu ispeči.

bit će svega, polako, i Sv, Nikole, i Sv, Lucije i Barbare...

Prvi adventski vijenac na svijetu pojavio se 1838,u domu za siromašnu djecu "Das Rahe Haus"u Hamburgu. Mladi evangelistički pastor i odgojitelj
Johann Hinrich Wichern želeći siroćadi uljepšati vrijeme došašća stavljao je svijeće na veliki drveni vijenac koji bi za Božić sasjo poput velikog svijetlečeg kruga.Sastojao se od 24 svijeće. 19 crvenih za svaki dan i 4 velike bijele za svaku nedjelju došašća.
Oko 1851 Wichernovi štićenici su drveni vijenac počeli ukrašavati zimzelenim grančicama,a s vremenom se počeo i plesti samo od zimzelena.Taj običaj se proširio po evangelističkim oboteljima u Njemačkoj a zatim u susijedne i prekooceanske zemlje.
Na kraju 19st prešlo se samo na 4svijeće za 4 nedjelje došašća. Tek iza prvog svijetskog rata i katolici počinju rabiti adventski vijenac.
1925pojavio se prvi vijenac u katoličkoj crkvi u Kolnnu 1930 u Munchenu.
Adventski vijenac ima i svoju simboliku:čine ga dva temeljna simbola krug i svijetlo( odnosno svijeće).
Krug označava vječnost, vijernost i neprolaznost. Svijeće označavaju četiri razdijelnice u ljudskoj povijesti; stvaranje utjelovljenje ,otkupljenje i svršetak.Zimzelen upučuje na život koji ne prestaje,na život vječni.
Prema tradiciji prva svijeća se zove prorokova, druga betlehemska, treća pastirska a četvrta svijeća anđela.

Pozdrav billy . Ti bi nam mogao ovdje opisati kako se u Švicarskoj dočekuje i proslavlja Božić.

Gollum je napisao/la:Pozdrav billy . Ti bi nam mogao ovdje opisati kako se u Švicarskoj dočekuje i proslavlja Božić.

budem..obecajem :cheers2:

Tradicionalni adventski vijenac izrađen je od zimzeleni upletene u krug (simbol vjernosti i vječnosti). Četiri svijeće znak su četiri godišnja doba i četiri adventska tjedna. Prema tradiciji, svaki tjedan zamjenjuje po 1000 godina od Adama i Eve do Spasiteljeva rođenja. Svaki se tjedan pali svijeća više, čime se najavljuje dolazak svjetla. Obično su tri svijeće ljubičaste boje (boje pokore) i jedna ružičasta - svijeća radosti i veselja.

pogledate obavezno https://www.youtube.com/watch?v=eVqqj1v-ZBU

billy je napisao/la:

Gollum je napisao/la:Pozdrav billy . Ti bi nam mogao ovdje opisati kako se u Švicarskoj dočekuje i proslavlja Božić.

budem..obecajem :cheers2:

U svici je to poprilicno pompozno mada vec i poprilicno materijalno.
ukrasi u kucama i stanovima su prilicno dekadentni, a svijetla u prozorima uvijek jednobojna (nikad sarena), sarenilo se pripisuje talijanima i francuzima i smatra se neukusnim.
Darovi ispod bora su jednostavni i rijetko kad skupi, puno ih je radeno rukom darovatelja i osobne su prirode.
Sam bozic se slavi u uzem krugu obitelji i ima znacaj "ponovnog okupljanja" i jedinstva te njeguje kult istoga.
Sto se tice hrane , to je vec nesto vrlo zanimljivo .
Najomiljeniji bozicni menu je fondue chinoise

ili vec sve prisutnija americka verzija punjene purice.

Bozic je i ovdje najveci vjerski blagdan i ima svoje posebne cari.
evo jos i biljka koja krasi svaki svicarski stol.

Ovaj post je malo duži, ali eto ako želimo proći Advent po redu, onda mora biti tako.

Dakle, 4. prosinca se obilježava Sveta Barbara..

'Kao i kod tolikih drugih svetaca i mučenika iz prvih kršćanskih
vremena, tako i kod svete Barbare moramo priznati da znamo jako malo
pouzdanoga o njezinu životu i smrti, već smo upućeni na kasnije nastale
legende koje su se plele oko njezina lika. Pri tom je, također, dobro
imati na pameti ono što kaže Hans Hümmeler, koji je napisao veliku
knjigu o svecima, da vjera ima drugo vrednovanje nego razum. Vjera u
moćni zagovor svetaca uvrstila je svetu Barbaru među 14 velikih
pomoćnika u nevoljama. Kršćanski puk zaziva je osobito kao zaštitnicu
dobre smrti. Znamo koliko je tu svetu djevicu štovao mladi poljski
svetac sv. Stanislav Kostka i osjetio njezin moćni zagovor u svojoj
teškoj bolesti. Svetica mu se ukazala u pratnji dvaju anđela, od kojih
ga je jedan i pričestio, jer njegov stanodavac, fanatični protestant,
nije dopustio pristup katoličkom svećeniku u svoju kuću.

Seljaci zazivaju sv. Barbaru za nevremena protiv groma. Njoj se utječu
i rudari koji su, radeći pod zemljom, uvijek u opasnosti. Zanimljivo je
da su sv. Barbaru za vrijeme ratova zvali u pomoć artiljerci i to ne
samo katolici već i protestanti koji donekle zaziru od štovanja
svetaca. Njezine uspomene nije nestalo ni u protestantskim zemljama kad
je reformacija zbrisala spomen mnogih svetaca.

S blagdanom Svete Barbare povezani su i neki adventski običaji. U nekim
našim krajevima stavlja se žito u tanjuriće, koje proklija, zazeleni se
te postaje božićni ures u kućama i crkvama. Drugdje opet siju pšenicu
tek na blagdan Sv. Lucije, devet dana kasnije. U zemljama njemačkog
jezičnog područja odrežu na blagdan Sv. Barbare grančicu s trešnje,
stave je u vodu i na toplo pa ta grana za Božić procvjeta. Tako je
sveta Barbara jedna od adventskih glasnica koja nam naviješta Božić,
dan u koji je procvao najljepši cvijet na stablu čovječanstva, Isus
Krist. To je već naviješteno u Starom zavjetu od proroka Izaije:
»Isklijat će mladica iz panja Jišajeva, izdanak će izbit iz njegova
korijena« (Iz 11,1).

I sveta Barbara divan je cvijet koji je procvao na stablu kršćanstva.
Legenda pripovijeda je bila kćerka Dioskorusa, bogatog trgovca purpurom
u gradu Nikomediji u Maloj Aziji. Otac ju je htio udati za bogatog
prosca. Kako je bila lijepa, čuvao ju je kao dragulj i, prije nego je
otišao na jedno dulje putovanje, zatvorio ju je u neki toranj s dva
prozora. Možda i zato da ne bi došla pod utjecaj kršćanstva. Kad se
vratio, našao je na tornju probijen treći prozor, a na pragu njemu
mrski znak križa. Barbara mu je hrabro priznala da je ona dala učiniti
oboje: tri prozora, da je podsjećaju na tajnu Presvetog Trojstva, a
križ, da je podsjeća na otkupljenje. Otac je pobjesnio od gnjeva i
predao je na muke. Kako je Bog čudesno iscijelio njezine rane, otac ju
je ponovno predao sucima i sam je ubio vlastitom rukom. '
Rock band The Hold Steady, spominje sv. Barbaru u svojoj pjesmi "Don't Let Me Explode". Na glazbenom festivalu Lollapalooza, 2006. g. pjevač grupe, Craig Finn, ispričao je biografiju sv. Barbare pred nekoliko tisuća ljudi.

Sretan imendan svim Barbarama!!

narode.. sta vam je doneo sveti Nikola? Meni.. nista.. ocito nisam bila dobra ove godine

Helena je napisao/la:narode.. sta vam je doneo sveti Nikola? Meni.. nista.. ocito nisam bila dobra ove godine

ni meni nista , pa se sada igram sa nintendo vii koji sam kupio sinu
kao pokazujem mu kako ide , a ustvari se nezna tko vise uziva ..sin ili tata .