Ekocid na Psunju

Ovaj tekst prenosim sa:
http://www.svejetoslavonija.bloger.hr/

Na Psunju je sve manje površina pod šumom!

Svi koji živimo u blizini Psunja viđamo sve više potpuno ogoljenih mjesta po Psunju. Takav način sječe je koliko znamo od djetinjstva, bio zakonom zabranjen. O čemu se radi pogledajte na slikama.

Na nekim mjestima posječeno je sve što je bilo više od 1m!
Oduvijek se znalo koje se stablo smije posjeći, a koja ne smiju da bi se priroda očuvala i da bi i svima poslije nas priroda ostala jednako bogata.
Teško da možete zamisliti što je sve živilo u tim djelovima šume.

Sjetim se doživljaja iz djetinjstva kad je jedan lugar poveo mene i društvo u obilazak. Kad smo došli do jednog velikog hrasta rekao nam je da ostanemo tu i gledamo taj hrast dok se ne vrati.
Okupili smo se oko hrastine i počeli tražiti po njemu što nam je lugar htio reći.



Taj hrast je bio pun života. Kao u neboderu u njemu i na njemu je bilo svega. Gnjezda ptica, vjeverice, razni kukci, oko hrasta bilo je puno tragova divljači, u korjenju rupe od raznih stvorenja... Bilo nam je jasno što je htio reći. Bila je to jedna od najboljih lekcija iz prirode.
A što se dogodilo sa svim tim stvorenjima kad su cijela brda ogoljena??

Cijeli tekst pročitajte i slike pogledajte na ovom linku:
http://www.svejetoslavonija.bloger.hr/

Nažalost svakodnevno smo svijedoci sve večeg uništavanja naših šuma, kako na Psunju tako i po cijeloj državi. Da sad će neki reći da su se šume oduvijek sijekle.Jesu ,za obradu u drvnoj industriji, ogrijev jer svi smo se grijali na drva dok nije prošla plinifikacija.Veči dio drvne industrije nam je ugašen,prošao je plin a šume i dalje nestaju nažalost kao sirovinski izvoz. Važan je samo novac.Ipak mislim da se prije više vodilo brige o pošumljavanju nego danas.
A jesmo li zapravo svijesni kakve sve posljedice nastaju takvom nerazumnom siječom šuma
[url=Uništavanjem šuma nastaju ekološke promjene s opsežnim i dalekosežnim štetnim posljedicama, među kojima su prvenstveno promjene tla i klime, te nestanak mnogih biljnih i životinjskih vrsta. Tlo koje nakon siječe šume ostaje ogoljelo i bez zaštite drveća i njihova korijena postupno odnose rijeke, oborine i vjetrovi. Osim što je izloženo eroziji, ono u velikoj mjeri gubi sposobnost apsorbiranja vlage, te se rasipa i postaje neplodno. Sječa šuma dovodi i do velikog smanjenja biološke raznolikosti na određenom području, pa nestaju brojne i nekad vrlo raširene vrste biljnog i životinjskog svijeta. Uz to, na područjima u kojima nestaju šume, koje su regulatori temperature i vlažnosti, neizbježne su i promjene klime. Primjerice, sječa šuma uvjetuje promjene temperature i smanjenje vlažnosti, kao i povećanje brzine vjetra.]Uništavanjem šuma nastaju ekološke promjene s opsežnim i dalekosežnim štetnim posljedicama, među kojima su prvenstveno promjene tla i klime, te nestanak mnogih biljnih i životinjskih vrsta. Tlo koje nakon siječe šume ostaje ogoljelo i bez zaštite drveća i njihova korijena postupno odnose rijeke, oborine i vjetrovi. Osim što je izloženo eroziji, ono u velikoj mjeri gubi sposobnost apsorbiranja vlage, te se rasipa i postaje neplodno. Sječa šuma dovodi i do velikog smanjenja biološke raznolikosti na određenom području, pa nestaju brojne i nekad vrlo raširene vrste biljnog i životinjskog svijeta. Uz to, na područjima u kojima nestaju šume, koje su regulatori temperature i vlažnosti, neizbježne su i promjene klime. Primjerice, sječa šuma uvjetuje promjene temperature i smanjenje vlažnosti, kao i povećanje brzine vjetra.[/url]

Hrvatske šume u brojkama: U Hrvatskoj šume rastu na 2,5 milijuna hektara i u njima ima trenutno oko 300 milijuna tona drva. Svake godine hrvatske šume proizvedu novih 8 milijuna tona drva, odnosno 5 milijuna tona suhe tvari, odnosno ekvivalent od 2,5 milijuna tona nafte. Pri tome iz atmosfere povuku 2,5 milijuna tona ugljika (vidi efekt staklenika), zadrže preko 17 milijuna tona prašine, a usput proizvedu i oko 5 milijuna tona kisika. Svi ti podaci odnose se na gospodarene šume. Šume prašumske strukture kojima se ne gospodari ne proizvode ništa od toga - one su dovoljne same sebi, samodostatne. (Prema ŠL, 1994 s.115 šume godišnje troše 15,5 Mt CO2 iz zraka, stvaraju 31 Mt kisika i zadržavaju 100 Mt prašine i vežu 20 PWh energije(?!) što se čini malo pretjeranim u odnosu na gornje podatke. (parametri: prirast 7,5 Mm3, gustoća 600 kg/m3, top.vr. 3,5 kW/kg

Psunj
Današnje slavonske planine, Psunj, Papuk, Krndija, Požeška i Dilj gora, koje su nekad bile otoci, broje se među najstarije planine u Europi. Njihova unutrašnjost građena je od vulkanskog stijenja, granita, tinjčevih škriljevaca i gnajsa. Ovo prastaro stijenje potječe čak iz starog vijeka Zemljine povijesti, (sve ono prije 225 milijuna godina) i obično je veoma bogato rudom. Nažalost i do danas nije u potpunosti istraženo, ali se u vodotocima veoma često može pronaći rudaču željeza, bakra i srebra. Obronci Psunja bogati su ugljenom, koji se još do poslije drugog svjetskog rata eksploatirao na više mjesta u podnožju Psunja. Planina Psunj, sa svojim najvišim vrhom, Brezovo polje, 984 metara nad morem, spada u najviše planine sjeverne Hrvatske, i najviši je vrh Slavonije.

Odajem tajnu,na psunju ima zlata i bakra.Sumetlica ima zlatnih zrnaca. Cak je i cijenjeni dnevni list pisao o tome. V.L.Narode tko voli nek izvoli.