Tribina SDP-a- rodna ravnopravnost

Tribina SDP-a- rodna ravnopravnost
Sanja Bukvić

"Rodna ravnopravnost" naziv je tribine održane sinoć u prostorijama novogradiške organizacije
SDP-a. O svim aspektima rodne (ne) ravnopravnosti u Republici Hrvatskoj tim povodom govorile su saborska zastupnica prof. dr. Gordana Sobol, Melita Mulić, članica Predsjedništva Foruma žena SDP-a Hrvatske i zamjenica gradonačelnika dr Ljepša Rakas Vujčić.
Tribini su nazočili i gradonačelnik Josip Vuković, predsjednik gradske organizacije SDP-a Franjo Kikić, predsjednica Foruma žena SDP-a Nova Gradiška Zorica Popović, dopredsjednik novogradiškog ogranka HNS-a Tomislav Sigurnjak te članovi stranke.
Uvodno predavanje na temu "Politika rodne ravnopravnosti = politika jednakih mogućnosti" održala je zamjenica gradonačelnika dr Ljepša Rakas Vujčić i pri tome istaknula niz konkretnih primjera i egzaktnih podataka o stanju i položaju žena u Hrvatskoj. Spomenimo samo neke: muškarci koriste porodiljni dopust u promilima, u 40% slučajeva žene su žrtve ubojstava, u 90% slučajeva žene su žrtve obiteljskog nasilja, žene prednjače među nezaposlenima, slabije napreduju u poslu, u prosjeku imaju 20% nižu plaću, 17 % nižu mirovinu...
"Žene obnašaju samo 10% zastupničkih mjesta i funkcija u svijetu, iako je naš grad među svjetlijim primjerima, naime u Gradskom vijeću Nove Gradiške nalazi se 21% žena", istaknula je među ostalim dr Rakas.
Što zapravo znači diskriminacija žena, što je to rodna ravnopravnost i kako u biti stvarno stojimo, na nizu konkretnih primjera prezentirale su saborska zastupnica prof.dr. Gordana Sobol i članica Predsjedništva Foruma žena SDP-a Hrvatske Melita Mulić.
"Za razliku od spola koji se odnosi na fizičke razlike, rod se odnosi na društvene, kulturološke i psihološke razlike između muškaraca i žena i znači društveno određeno i naučeno ponašanje", istaknula je saborska zastupnica Gordana Sobol. Iz razumijevanja pojma roda proizlazi i razumijevanje pojma rodne (ne) ravnopravnosti - jer se radi o društveno oformljenom odnosu između spolova, gdje je žena subordinirana i s manje moći u svim značajnim sferama: političkoj, ekonomskoj, socijalnoj, kulturnoj.
U cilju poboljšanja takve situacije, u Hrvatskoj je kao temeljna strategija postizanja rodne ravnopravnosti prihvaćen mode geneder mainstreaminga ili rodno osviještenih politika što znači usmjerenost ka društvu u cjelini, s namjerom mijenjanja normi i praksi koje se nalaze u korijenu rodne neravnopravnosti.
A kako stvarno stojimo?
Iako dobro postavljen mehanizam rodne ravnopravnosti u stvarnosti donosi slabe rezultate. Jer...
u Hrvatski sabor je na prošlim parlamentarnim izborima ušlo samo 20,9% žena (iako ih sada - zamjenama - ima oko 25%) ; na lokalnim razinama u predstavničkim tijelima imamo od 12 - 21% žena te samo jednu županicu, šest gradonačelnica (od 127 gradova) i 21 načelnicu općina (od 429 općina) . A žena je u Hrvatskoj 51,8 %, istaknuto je, između ostalog, na sinoćnjoj tribini.
Tu je i niz konkretnih primjera neravnopravnosti i na području ekonomske sfere, što znači da treba što prije izaći iz sfere proklamiranog i papirnatog u sferu realiziranog i integriranog radi stvarne rodne ravnopravnosti, ali prije svega i radi dobrobiti i napretka sviju, jedinstveni je zaključak sinoćnje tribine.